Dvi diagonali ramy odnakovi. Čy možna vže zatjaguvaty kriplennja? Ni: rivni diagonali maje takož rivnobična trapecija. Potribno znaty, ščo šče vstanovleno pro formu.

Prjamokutnyk — paralelogram iz prjamym kutom. Kvadrat odnočasno je prjamokutnykom i rombom. Rivnist’ diagonalej staje oznakoju prjamokutnyka lyše razom iz dodatkovoju umovoju, napryklad jihnim vzajemnym podilom navpil. Spyrajemosja na paralel’ni prjami j rivnist’ trykutnykiv.

Rodyna z uspadkuvannjam vlastyvostej

Tut usi čotyrykutnyky prosti, opukli j nevyrodženi; A,B,C,D zapysani poslidovno vzdovž konturu. Diagonali AC i BD spolučajut’ protyležni veršyny. Diagonal’ rozbyvaje figuru na dva trykutnyky, tomu suma vnutrišnih kutiv dorivnjuje 360°.

  • Paralelogram: obydvi pary protyležnyh storin paralel’ni.
  • Prjamokutnyk: usi kuty prjami; ce okremyj paralelogram.
  • Romb: usi storony rivni; ce takož paralelogram.
  • Kvadrat: usi storony rivni j usi kuty prjami; vin naležyt’ obom poperednim klasam.
  • Trapecija: u cjomu kursi rivno odna para protyležnyh storin paralel’na. Ci storony — osnovy, rešta — bični.

Za cijeju domovlenistju paralelogram ne je trapecijeju. V inšyh džerelah možna zustrity «prynajmni odna para»: todi ijerarhija inša, hoča geometrija ne zminjujet’sja. Anglijs’koju tut užyvajemo trapezoid; brytans’ke trapezium može označaty tu samu figuru. AMSI pro romby j trapeciji.

Opukli čotyrykutnykyParalelogramyTrapecijiPrjamokutnykyRombyKvadraty

Prjamokutna rama

ABCD8060

Rivni diagonali: šče ne prjamokutnyk

ABCDAC = BD

Perpendykuljarni: šče ne romb

ABCDOAO ≠ OC
Strilky vedut’ vid zagal’nogo klasu do okremogo vydu. Kvadrat naležyt’ i prjamokutnykam, i rombam. Trapeciji majut’ rivno odnu paru paralel’nyh storin. Na okremyh shemah rama maje storony 80 i 60; trapecija — rivni diagonali bez prjamokutnosti; del’tojid — perpendykuljarni diagonali bez vzajemnogo podilu navpil. Kožna figura maje rivnomirnyj vlasnyj masštab; miž paneljamy masštaby rizni.

Čomu paralelogram zručnyj

U njomu protyležni storony j kuty rivni, susidni kuty v sumi dajut’ 180°, a diagonali točkoju peretynu O diljat’sja navpil:

AO = OC, BO = OD.

Odna diagonal’ utvorjuje dva rivni trykutnyky: kuty pry paralel’nyh storonah rivni, diagonal’ spil’na. Zvidsy vyplyvajut’ rivnosti storin. Dali rivnist’ vidpovidnyh trykutnykiv bilja O daje polovyny diagonalej. Ce naslidky paralel’nosti, a ne osoblyvist’ krasyvo namaljovanogo rysunka.

Ščob rozpiznaty paralelogram sered opuklyh čotyrykutnykiv, dostatnjo bud’-jakoji odnijeji umovy:

  1. Obydvi pary protyležnyh storin rivni.
  2. Odna j ta sama para protyležnyh storin i rivna, i paralel’na.
  3. Diagonali vzajemno diljat’sja navpil.
  4. Obydvi pary protyležnyh kutiv rivni.

U drugij umovi ne možna vzjaty rivnist’ odnijeji pary, a paralel’nist’ inšoji. Oznaky ta dokazy AMSI.

Ščo dodaje kožna special’na forma

  • Prjamokutnyk. Rivni ta diljat’sja navpil. Dlja vidomogo paralelograma dostatnjo: Odyn prjamyj kut abo rivni diagonali.

  • Romb. Perpendykuljarni ta diljat’sja navpil; kožna dilyt’ kuty pry svojih kincjah navpil. Dlja vidomogo paralelograma dostatnjo: Dvi susidni storony rivni abo diagonali perpendykuljarni.

  • Kvadrat. Rivni, perpendykuljarni ta diljat’sja navpil. Dlja vidomogo paralelograma dostatnjo: Odnočasno perevirky prjamokutnyka j romba.

Čomu rivni diagonali pracjujut’ u paralelogrami? U trykutnykah ABC i BAD storona AB spil’na, BC=AD ta AC=BD. Za SSS kuty ABC i BAD rivni. Vodnočas vony susidni kuty paralelograma j dajut’ 180°, tomu kožen dorivnjuje 90°.

Čomu perpendykuljarnist’ pracjuje dlja romba? Jakščo diagonali paralelograma perpendykuljarni, prjamokutni trykutnyky AOB ta AOD rivni za dvoma katetamy: AO spil’nyj, BO=OD. Tomu AB=AD, a z rivnosti protyležnyh storin otrymujemo vsi čotyry rivni storony.

Rama: dostatnja perevirka ta meža vymirjuvannja

Prypustimo, u ploskij čotyrylankovij rami obydvi pary protyležnyh storin majut’ dovžyny 80 sm i 60 sm vidpovidno. Ce vže daje paralelogram. Teper rivnist’ dvoh diagonalej dovodyt’ prjamokutnist’. Takož možna pereviryty odyn prjamyj kut. Čyslove značennja diagonali tut ne potribne.

Jakščo dovžyny storin ne vstanovleno, al’ternatyvnyj nabir — obydvi diagonali diljat’sja navpil i rivni. Samyh rivnyh diagonalej nedostatnjo: kontrpryklad na shemi — rivnobična trapecija. Samyh perpendykuljarnyh tež nedostatnjo dlja romba: u pokazanogo del’tojida diagonali ne diljat’sja vzajemno navpil.

Fizyčni vymiry majut’ pohybku. Teorema daje točnyj kryterij ideal’noji ploskoji formy; dopustyme vidhylennja real’nogo vyrobu treba zadavaty okremo.

Trapecija — okrema gilka

Pry osnovah AB∥CD kuty bilja kožnoji bičnoji storony v sumi dajut’ 180°: ∠A+∠D=180° i ∠B+∠C=180°. U rivnobičnoji trapeciji bični storony rivni; kuty pry kožnij osnovi rivni j diagonali rivni. Oberneni oznaky takož pracjujut’ dlja trapeciji z rivno odnijeju paroju paralel’nyh storin: rivni diagonali abo rivni kuty pry odnij osnovi dajut’ rivni bični storony.

U prjamokutnoji trapeciji odna bična storona perpendykuljarna osnovam: tomu prjamymy je dva jiji kuty. Perevirky kil navkolo ta vseredyni čotyrykutnyka rozibrano v G008; povtorjuvaty jih jak novi oznaky tut ne potribno.