Dodatkova tema kursu. Potribni kvadratni koreni, odynyčne kolo ta formuly dodavannja kutiv. Geometryčni ponjattja pojasneno tut; okremyj kurs geometriji ne potribnyj.
Na dijsnij prjamij x²+1=0 rozv’jazkiv ne maje. Kompleksni čysla rozšyrjujut’ dijsni: dodajemo odynycju i z vlastyvistju i²=−1 i zapysujemo čysla jak a+bi. Todi i i, i −i zadovol’njajut’ ce rivnjannja.
i^2=-1,\qquad z=a+bi\quad(a,b\in\mathbb R).
Dijsna častyna — a, ujavna častyna — dijsnyj koeficijent b, ne ves’ dodanok bi. Čysla rivni, koly zbigajut’sja obydvi častyny. Pry b=0 otrymujemo zvyčajne dijsne čyslo. Slovo «ujavnyj» je nazvoju, a ne ocinkoju real’nosti ob’jekta.
Aryfmetyka z odnym novym pravylom
Dodajemo koordynaty; pry množenni rozkryvajemo dužky j zaminjujemo i² na −1:
(a + bi) + (c + di) = (a + c) + (b + d)i,
(a + bi)(c + di) = (ac − bd) + (ad + bc)i.
Napryklad, (1+2i)+(3−i)=4+i, a (1+2i)(3−i)=5+5i. Vidnimannja tež pokoordynatne. Stepeni i povtorjujut’sja: i,−1,−i,1, dali znovu i. OpenStax
Sprjažene do a+bi — a−bi. Jihnij dobutok a²+b² dijsnyj i dodatnyj, jakščo čyslo nenuljove. Ščob podilyty, množymo čysel’nyk i znamennyk na sprjažene znamennyka:
(1 + 2i)/(1 − i) = ((1 + 2i)(1 + i))/((1 − i)(1 + i)) = ( − 1 + 3i)/(2).
Dilyty na 0 ne možna; dlja c+di≠0 znamennyk c²+d² strogo dodatnyj. Perevirka: ((−1+3i)/2)(1−i)=1+2i.
Ploščyna, dovžyna j kut
Čyslo a+bi zobražajemo točkoju (a,b). Goryzontal’na vis’ — dijsna, vertykal’na — ujavna. Modul’ — vidstan’ vid počatku do točky: kvadrat cijeji dovžyny dorivnjuje sumi kvadrativ vzajemno perpendykuljarnyh koordynatnyh vidrizkiv.
Dlja nenuljovogo z naprjam vid dodatnoji dijsnoji osi zadaje argument φ, u radianah. Kuty φ+2πk, k cile, zadajut’ toj samyj naprjam. U nulja modul’ 0, ale argument ne vyznačenyj.
∣z∣ = √((a)^(2) + (b)^(2)), z = r(cosφ + isinφ), r = ∣z∣ > 0.
Ce trygonometryčna forma. a=r cos φ, b=r sin φ, tomu koeficijenty povertajut’ vyhidne čyslo. Modul’ i trygonometryčna forma.
Množennja zminjuje masštab i naprjam
Dlja dvoh nenuljovyh čysel formuly dodavannja synusa j kosynusa dajut’:
z_(1)z_(2) = r_(1)r_(2)[cos(φ_(1) + φ_(2)) + isin(φ_(1) + φ_(2))].
Moduli peremnožujut’sja, argumenty dodajut’sja z točnistju do povnogo obertu. Otže, množennja na i, u jakogo modul’ 1 i argument π/2, povertaje točku na čvert’ obertu proty godynnykovoji strilky bez zminy vidstani:
i(1 + 2i) = − 2 + i, ∣1 + 2i∣ = ∣ − 2 + i∣ = √(5).
Množennja na i
z=1+2i → iz=−2+i
Množennja na 2i dalo b takyj samyj povorot i vdviči bil’šu vidstan’. Množennja na nul’ styskaje vse do počatku, de naprjam uže ne vyznačenyj. Kompleksna aryfmetyka pojednuje občyslennja koordynat iz dijamy nad dovžynoju ta kutom; dijsna prjama lyšajet’sja vseredyni cijeji ploščyny.
Vidgalužennja · GlybšeNeobov’jazkovo · možna propustyty
Stepin’ i vsi kompleksni koreni
Povtorne množennja daje formulu Muavra dlja dodatnogo cilogo n:
(z)^(n) = (r)^(n)[cos(nφ) + isin(nφ)] (n = 1,2,3,…).
Obernena zadača wⁿ=z dlja nenuljovogo z maje n riznyh kompleksnyh koreniv:
w_(k) = (r)^(1/(n))[cos((φ + 2πk)/(n)) + isin((φ + 2πk)/(n))], k = 0,…,n − 1.
Tut n≥1 cile, r>0, a korin’ iz r — dodatnyj dijsnyj. Povni oberty do dilennja kuta porodžujut’ rizni naprjamy. Dlja z=1 i n=3 ce 1 ta −1/2±i√3/2; kožne v kubi daje 1. Dlja z=0 je lyše w=0. Zvyčnyj jedynyj dijsnyj kubičnyj korin’ ta vsi kompleksni koreni — rizni domovlenosti. Stepeni j koreni, OpenStax §10.5.