Za umovnoju modellju koordynata vizka s(t)=t²: t — čyslo sekund, s — čyslo metriv, 0≤t≤3. Za interval vid 2 do 3 s koordynata zminjujet’sja z 4 do 9 m: serednja švydkist’ 5 m/s. A jaka vona same v moment 2 s? Zmenšujemo interval i šukajemo granycju serednih švydkostej — pohidnu. Potribni nahyl prjamoji ta granycja.

Ne dilymo na nul’

Poznačymo pryrist času h. Dlja h=0,1 serednja švydkist’ 4,1 m/s, dlja h=0,01 — 4,01 m/s. Zliva h=−0,1 daje 3,9 m/s. Obydva naprjamy vedut’ do 4:

(s(2 + h) − s(2))/(h) = ((2 + h)^(2) − 4)/(h) = 4 + h (h ≠ 0).

Skoročennja dozvolene lyše pry h≠0; nul’ z’javljajet’sja jak naprjam nablyžennja, a ne znamennyk. Zagal’ne označennja:

f′(a) = (lim⁡)_(h→0)(f(a + h) − f(a))/(h).

Symvol f′(a) čytajut’ «pohidna f u točci a». Jakščo skinčenna dvobična granycja isnuje, funkcija dyferencijovna v cij točci. Nabir takyh značen’ utvorjuje funkciju f′. Dlja našoji modeli s′(2)=4 m/s; odynyci pohidnoji — odynyci rezul’tatu, podileni na odynyci argumentu. OpenStax

Sični nablyžajut’sja do dotyčnoji

s=t²; — m=4; -- m=5; ·· m=4.5

0123049t, ss, m
Umovna koordynata s=t²: t u sekundah, s u metrah. Pomarančeva parabola, sucil’na dotyčna nahylu 4; štryhova sična čerez t=3 maje nahyl 5, krapkova čerez t=2,5 — 4,5. Rivnomirni škaly; pokazano lyše vikno 0≤s≤10.

Sična prohodyt’ čerez dvi točky grafika; jiji nahyl dorivnjuje serednij zmini. Koly druga točka nablyžajet’sja do peršoji, nahyly 5 i 4,5 nablyžajut’sja do 4. Prjama z granyčnym nahylom — dotyčna. Vona lokal’no peredaje naprjam grafika, ale ne zobov’jazana buty prjamoju, jaka maje z nym lyše odnu spil’nu točku.

Rivnjannja dotyčnoji

U točci (a,f(a)) potribni jiji koordynaty j nahyl f′(a):

y = f(a) + f′(a)(x − a); s_(tan)(t) = 4 + 4(t − 2) = 4t − 4.

Pry t=2 dotyčna maje te same značennja 4 i nahyl 4; daleko vid cijeji točky vona ne zaminjuje parabolu. Myttjeva švydkist’ tut je točnym rezul’tatom umovnoji formuly. Dlja vymirjanyh danyh ocinka z korotkogo intervalu šče mistyt’ pohybky vymirjuvannja.

De označennja ne pracjuje

Dlja f(x)=|x| u nuli vidnošennja pryrostiv dorivnjuje −1 zliva i 1 sprava. Je neperervnist’, prote nemaje jedynoji pohidnoji. Dyferencijovnist’ tjagne neperervnist’; zvorotne tverdžennja hybne. Zv’jazok i vynjatky.

Otže, švydkist’ 4 m/s u moment 2 s otrymano zi zminy na dedali korotšyh intervalah. Pered zastosuvannjam pohidnoji perevirjajte oblast’ modeli, odynyci ta najavnist’ spil’noji skinčennoji granyci.