Ujavimo zakrytu valizu, jaku perenesly iz Zemli na Misjac’, ne zminjujučy jiji vmistu. Tam jiji bude legše trymaty nad poverhneju. Ale ž z valizy ničogo ne vyjnjaly. Ščo zmenšylosja: masa, vaga čy lyše čyslo na dyspleji vag?
Masa togo samogo nezminnogo vantažu zalyšajet’sja tijeju samoju. Syla, z jakoju vin tysne na neruhomu oporu, na Misjaci menša čerez slabše tjažinnja. Ce rizni velyčyny: masu vymirjujut’ u kilogramah, sylu — u n’jutonah. Ščob rozibratysja z pobutovym slovom «vaga», treba takož utočnyty, na jake tilo dije kožna syla. BIPM: odynycja masy, NPL: odynycja syly.
Masa — vlastyvist’ vantažu, a ne miscja
Masa harakteryzuje inertnist’ tila: naskil’ky skladno zminyty jogo švydkist’ pevnoju syloju. Za inšyh odnakovyh umov masyvnišyj vantaž važče rozignaty abo zupynyty. Lyše perenesennja na Misjac’ ne zabyraje v zakrytoji valizy cijeji vlastyvosti. Jakščo jiji sklad i stan ne zminylysja, my ne povynni zapysuvaty jij novu masu til’ky čerez inše misce. NIST: masa j vaga.
Poznačatymemo masu literoju m. Jiji odynycja SI — kilogram, mižnarodnyj symvol kg. Napryklad, vantaž masoju 60 kg zalyšajet’sja vantažem masoju 60 kg i na Misjaci. Jogo možna bude legše pidnjaty proty miscevogo tjažinnja, ale ce ne označaje, ščo dlja takoji samoji zminy jogo švydkosti teper potribna všist’ raziv menša rezul’tujuča syla.
Otže, «legše utrymuvaty» j «menša masa» — rizni vysnovky. Peršyj stosujet’sja diji navkolyšnjogo polja ta pidtrymky, drugyj — vlastyvosti samogo vantažu.
Syla tjažinnja, reakcija opory j vaga dijut’ ne odnakovo
Postavmo valizu na goryzontal’nu platformu. Syla tjažinnja dije na valizu z boku Zemli j sprjamovana vnyz. Reakcija opory — syla, z jakoju platforma dije na valizu vgoru. Poznačymo jiji modul’ N. Same pidtrymka ne daje valizi počaty padinnja.
U cij statti vykorystovujemo ukrajins’ke škil’ne označennja: vaga tila — syla, z jakoju vono vnaslidok tjažinnja dije na oporu abo pidvis. Jiji modul’ poznačymo P. Valiza dije na platformu vnyz; platforma dije na valizu vgoru. Ci dvi kontaktni syly majut’ odnakovi moduli, ale prykladeni do riznyh til. Pidručnyk «Fizyka», §12, s.75–76.
Tomu vaga ne je šče odnijeju syloju, ščo tjagne valizu vnyz porjad iz tjažinnjam. Vaga tut prykladena do platformy, a syla tjažinnja — do valizy. Skladaty jih jak dvi syly na samu valizu bulo b pomylkoju. Perši dva rysunky nyžče pokazujut’ ci rizni pytannja okremo.
Vidgalužennja · Pro označennjaNeobov’jazkovo · možna propustyty
Čomu anglomovne weight može označaty inšu sylu
V anglomovnyh pidručnykah i NASA slovo weight často označaje same gravitacijnu sylu mg, jaka dije na tilo. Dlja pokazu pidtrymky vykorystovujut’ apparent weight — vaga za pokazom pryladu, abo govorjat’ pro pokaz sylovyh vag. NASA: Weight Equation, OpenStax: syly ta pokaz vag.
Ce rizni terminologični domovlenosti. Fizyčni syly vid zminy slova ne zminjujut’sja. Tomu, čytajučy pro «nuljovu vagu» čy zero weight, perevirte označennja: jdet’sja pro tjažinnja čy pro vidsutnist’ tysku na oporu? Tut P zavždy označaje diju na pidtrymku, a ne masu j ne bud’-jaku sylu z nazvoju weight.
Na Misjaci zminjujet’sja potribna pidtrymka
Koly valiza neruhomo stojit’ na goryzontal’nij opori, reakcija opory vrivnovažuje tjažinnja. Vaga dorivnjuje jim za modulem. Dlja prostoji lokal’noji modeli ce zapysujut’ jak P = mg, de g — pryskorennja, jake tut stvorjuvalo b tjažinnja bez opory.
U porivnjanni vykorystajemo oporni značennja g: Zemlja — 9,82 m/s², Misjac’ — 1,62 m/s², Mars — 3,73 m/s². Vzjato okrugleni seredni poverhnevi značennja z okremyh tablyc’ NASA. Vony vidpovidajut’ modeli bez obertannja; ce ne točni značennja dlja bud’-jakogo mista, gory čy šyroty. Ne vrahovujemo takož vyštovhuvannja povitrjam ta inši dodatkovi syly. NASA: Zemlja, Misjac’, Mars, označennja parametriv.
Na Misjaci syla dlja pidtrymky togo samogo vantažu stanovyt’ pryblyzno odnu šostu zemnoji. Ale u vsih trjoh miscjah kolonka masy maje zalyšatysja odnakovoju. Zminit’ masu v porivnjanni j prostežte, jaki čysla zminjat’sja razom iz neju.
Vidgalužennja · Z formulamyNeobov’jazkovo · možna propustyty
Jak otrymaty n’jutony z kilogramiv
Dlja vantažu masoju m = 60 kg u našij neruhomij modeli:
P_(Земля) = 60 × 9,82 = 589,2 Н,
P_(Місяць) = 60 × 1,62 = 97,2 Н.
Odynyci tež peremnožujut’sja: кг ⋅ м/(с)^(2) = Н. Ce ne peretvorennja kilogramiv na n’jutony same po sobi: dlja njogo potribni zadane g ta umovy pidtrymky. Na Marsi toj samyj rozrahunok daje 223,8 N.
Jakščo vzjaty 30 kg zamist’ 60 kg, usi try syly zmenšat’sja vdviči. Jakščo perenesty ti sami 60 kg miž miscjamy, zminyt’sja g ta syla, a ne masa. Same ci dvi rizni diji vidokremljuje porivnjannja. NPL: ščo označaje n’juton.
Ta sama masa, riznyj sylovyj pokaz
Syly na tilo
Syla tjažinnja Fg dije vnyz, reakcija opory N — vgoru. Na neruhomomu tili vony vrivnovaženi.
Dija tila na oporu
Vaga P dije na oporu vnyz. P i N — protyležni syly na riznyh tilah, a ne dvi syly, ščo vrivnovažujut’ same tilo.
Peredbačte, ščo zminyt’sja pry perenesenni vantažu. Vyberit’ masu j porivnjajte try miscja; potim podvojte 30 kg do 60 kg. Strilky klaviatury zminjujut’ vybir.
Čomu ž domašni vagy pokazujut’ kilogramy
U sylovyh vagah vantaž styskaje pružnyj element abo datčyk. Prylad vyznačaje kontaktnu sylu, a škala čy elektronika možut’ podaty rezul’tat jak masu, vykorystavšy pryjnjate kalibruvannja dlja zemnyh umov. Napys «kg» na dyspleji ne robyt’ masu syloju. Vin označaje, ščo prylad peretvorjuje vymirjanyj sylovyj sygnal na ocinku masy. NIST: pobutove zvažuvannja j masa, OpenStax: ščo pokazujut’ sylovi vagy.
Jakščo perenesty takyj prylad na Misjac’ i zalyšyty zemne kalibruvannja, zmenšennja tysku može daty menšu cyfru v «kg». Vantaž vid cjogo ne vtratyv rečovyny: perestaly vidpovidaty umovam prypuščennja, za jakym sylu pererahovuvaly v masu. Tomu naša shema pokazuje sylu v n’jutonah okremo vid nezminnoji masy. Measurement Canada: perenesennja vag miž miscjamy.
Ce ne opys usih sposobiv zvažuvannja. Rivnopleči terezy, napryklad, porivnjujut’ vantaž z etalonnymy masamy v tomu samomu poli. Pytannja «jak pracjuje same cej prylad?» potribne, perš niž tlumačyty čyslo na jogo škali.
Nul’ tysku na oporu ne označaje nul’ masy
Rivnist’ P = mg maje umovy. Jakščo opora pryskorjuje tilo vgoru, jij treba dijaty syl’niše, niž lyše dlja utrymannja; kontaktnyj pokaz zrostaje. Za pryskorennja vnyz vin može zmenšytysja. Sam ruh ugoru čy vnyz zi staloju švydkistju ne stvorjuje cjogo efektu: važlyva zmina švydkosti. OpenStax: pryklad iz liftom.
V ideal’nomu vil’nomu padinni bez kontaktnoji pidtrymky tilo j prylad padajut’ razom. Tilo ne tysne na oporu, i kontaktnyj pokaz dorivnjuje nulju. Masa zalyšajet’sja, tjažinnja prodovžuje dijaty. Ce pryčyna, čomu nevagomist’ ne slid pojasnjuvaty znyknennjam masy abo gravitaciji. NASA: vil’ne padinnja j nevagomist’.
Povernimosja do valizy: jakščo na Misjaci sylovyj pokaz stav pryblyzno všist’ raziv menšym, čy stala všist’ raziv menšoju jiji masa? Ni. Zminylas’ syla pidtrymky v inšomu poli. A jakščo pokaz stav nuljovym u vil’nomu padinni, ce inša zmina umov, a ne sporožnila valiza.
Ščob pravyl’no pročytaty čyslo, dostatnjo utočnyty try reči: jaku velyčynu vymirjujut’, u jakyh odynycjah i za jakyh umov. Zistavte Zemlju j Misjac’ na karti Sonjačnoji systemy. Dali v kursi rozbyratymemo, jak syly zminjujut’ ruh til.